U četvrtak, 1. kolovoza, točno u podne otvaramo gostujuću izložbu Muzeja Brodskog Posavlja "Uspomene na djetinjstvo"

Nakladnik: Gradski muzej Nova Gradiška
Za nakladnika: Miroslav Pišonić
Autor izložbe: Karolina Lukač

Stručni suradnici:

• Muzej Brodskog Posavlja – Lidija Miklik Lozuk, Uršula Bešlić
• Etnografski muzej Split – dr.sc. Vedrana Premuž Đipalo

Postav izložbe:

Muzej Brodskog Posavlja:

• Karolina Lukač
• Danijela Ljubičić Mitrović
• Ratko Mihajlović

Gradski muzej Nova Gradiška:

• Jelena Kovre
• Ivica Brtan

Koordinator i kustos izložbe: Jelena Kovre
Marketing i edukativni sadržaji: Jelena Kovre
Tekst kataloga: Karolina Lukač
Korektura: Dunja Vanić
Fotografije: Karolina Lukač, Damir Fajdetić
Priprema izložaka: Željko Čavčić
Grafičko oblikovanje: Mladen Lovrić
Tisak: Tiskara Nova Gradiška
Naklada: 200 primjeraka
Izložbu omogućili: Grad Nova Gradiška i Ministarstvo kulture i medija RH

O samoj izložbi

Darovanje predmeta jedan je od najvažnijih načina na koji muzeji obogaćuju svoje zbirke, a
Muzej Brodskog Posavlja tu nije izuzetak. Iako se ideja o osnivanju brodskog muzeja javila još
u 19. stoljeću, osnovan je tek 1934. godine zahvaljujući bogatoj donaciji svestranog
sakupljača i zaljubljenika u starine Julija Hoffmanna. U lipnju iste godine upućen je poziv na
istraživanje i sakupljanje starina za muzej kojim se „…umoljavaju gospoda učitelji, svećenici i
općinski činovnici koji se nalaze u direktnoj vezi s narodom, da nastoje da svoje starine, koje
se nalaze ili se tek pronađu na njihovom području pređu u vlasništvo muzeja grada Broda,
gdje će biti pohranjene, a moći će ih svatko da razgleda.“ 

Osim što je zaslužan za osnivanje Muzeja, pričljivog i duhovitog Julija Hoffmanna, od milja
zvanog onkl Julijus, s ovom izložbom povezuju upravo djeca, koju je jako volio i za koju je
uvijek imao pune džepove bombona, oblizala - liza i medenjaka. Slatkiše je čuvao i u svojoj
kući u vinogradu, na kojoj su vrata bila oslikana likovima Mikija Mausa i Paje Patka, zbog čega
su ga prijatelji doživljavali kao velikog dječaka.

Muzej danas, gotovo 90 godina nakon osnutka, ima devet odjela i 54 zbirke. Materijalna
svjedočanstva tradicijske kulture Brodskog Posavlja, koja se čuvaju u Etnografskom odjelu,
razvrstana su prema temama u osam zbirki. Predmeti vezani uz djecu i djetinjstvo čuvaju u
Zbirci narodnih nošnji, Zbirci pokućstva i kućnog inventara, Zbirci običaja vjerovanja i
narodne medicine, a najvećim dijelom u Zbirci igračaka, koja prikuplja i čuva tradicijske
igračke kupovane na sajmovima, one koje su izrađivali odrasli za djecu ili djeca sama od
materijala dostupnih iz prirode i okoliša, kao i one tvorničke proizvodnje.

Ciljano prikupljanje predmeta dječjeg svijeta i tradicijskih igračaka te istraživanje dječjih igara
i običaja započelo je 1973. godine. Zbirka igračaka, ustrojena je 2010., a 2011. dobila je
svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. 3 Otada je Zbirka u stalnom razvoju, a danas
nastojimo prikupiti i recentne igračke, od pedesetih do devedesetih godina 20. stoljeća, zbog
čega je 2021. godine i pokrenuta akcija Traže se igračke!!! koju su podržali slavonskobrodski
mediji. Iako igračke smatramo samo predmetima za igru, one predstavljaju „…važan segment
materijalne kulture i medij kroz koji se reflektiraju poruke društva i kulture u kojima one
nastaju i koriste se.“ 

Vremena za igru na selu je u prošlosti bilo malo jer su djeca morala sudjelovati u kućanskim i
gospodarskim poslovima kao što je čuvanje stoke, no to bi vrijeme znala iskoristiti i za igru.
Kada su se igrala, činila su to sama ili s djecom iz susjedstva, a nikad s roditeljima. S obzirom
na to da su kupljene igračke bile skupe i mnogima nedostupne, dobiti kupljenu igračku bilo je
posebna nagrada i ona se čuvala kao velika vrijednost. Ipak, samostalnu izradu igračaka
poticala je okolina, a od druge polovice 19. stoljeća dječji časopisi i knjige te je dugo vremena
ostala zanimacija brojne djece.

Život se kroz u 20. stoljeće ubrzano mijenjao zbog političkih i društvenih zbivanja, ali i onih
na području tehnologije. Svaka promjena, bila ona pozitivna ili negativna, utjecala je na
djetinjstvo. Iako su ga brojna ratna zbivanja prekidala i onemogućavala, 20. stoljeće donijelo
je djeci više slobodnog vremena kako bi mogla biti samo djeca i uživati u danima odrastanja
te inovacijama u igri.

Cilj je ove izložbe, preko igračaka, fotografija, knjiga i odjeće, koji su povezani s ranim
godinama života, probuditi sjećanja i nostalgiju za danima vlastitog djetinjstva, a mlađu
populaciju potaknuti na učenje te promišljanje o prošlosti i životu djeteta u minulim
vremenima. Također željeli smo upoznati posjetitelje s ekonomskim, političkim i
kulturološkim promjenama koje su utjecale na odrastanje te predstaviti zbirke Muzeja
Brodskog Posavlja vezane uz djetinjstvo, naročito zato što je većina predmeta u muzej stigla
donacijama posjetitelja muzeja.

U narednim godinama nastavit ćemo s istraživanjem i prikupljanjem predmeta vezanih uz
djecu i djetinjstvo te fotografija kao vizualnog transkripta vremena koja su nestala. Zato
želimo da ostanete znatiželjni, kreativni i pomalo zaigrani, a vodeći se pozivom na
istraživanje i sakupljanje starina za muzej iz lipnja davne 1934. godine, molimo da „…
gospoda učitelji, svećenici, i općinski činovnici koji se nalaze u direktnoj vezi s narodom, da
4 Jakovljević Šević, Tijana (2012). Igračke: od objekta igre do društvenog i kulturnog medija.
Zbirka igračaka Željka Komenčića, katalog izložbe. Novi Sad : Muzej grada Novog Sada, 9
nastoje da svoje starine, koje se nalaze ili se tek pronađu na njihovom području pređu u
vlasništvo muzeja grada Broda, gdje će biti pohranjene, a moći će ih svatko da razgleda.“

Karolina Lukač

Izvor:
Jelena Kovre
Gradski muzej Nova Gradiška