Autizam je neurorazvojni poremećaj koji se očituje već u ranom djetinjstvu. Američki psihijatar Leo Kanner je 1943. godine uočio neobična ponašanja kod jedanaestoro djece. Za opis ovog sindroma koristio je termin „autizam“ koji je označavao povlačenje u svijet mašte. U ovom blogu donosimo vam sve o autizmu – koji su prvi znakovi, što sve može utjecati na razvoj poremećaja te koje se terapije koriste u svrhu povećanja kvalitete života pojedinaca s autizmom. Poremećaj iz spektra autizma složen je neurorazvojni poremećaj karakteriziran poteškoćama u socijalnim i jezičnim vještinama,  komunikaciji, učenju i motorici. Pojam „spektar“ odnosi se na širok raspon simptoma i ozbiljnosti. Svako dijete je zasebno i specifično stoga se ne može odrediti točna dob prepoznavanja prvih znakova, međutim najčešće se prepoznaje već u ranom djetinjstvu – između 2. i 3. godine života, a ponekad i ranije. Poseban oblik autizma – atipični autizam, započinje kasnije u djetinjstvu, većinom do dvanaeste godine života. Autizam je poremećaj koji traje cijeli život i ne može se izliječiti, no adekvatna terapija značajno povećava funkcionalnost i produktivnost pojedinca te podiže kvalitetu života na veću razinu. Neka djeca pokazuju prve znakove autizma već u ranom djetinjstvu, poput izbjegavanja kontakata očiju, neodazivanja na vlastito ime ili ravnodušnosti prema roditeljima ili skrbnicima, dok se druga djeca razvijaju normalno nekoliko mjeseci ili godina života, bez pokazivanja simptoma autizma, a potom postanu naglo povučena, agresivna ili šutljiva. Simptomi se razlikuju od djeteta do djeteta i ne moraju sva djeca koja imaju autizam pokazivati sve znakove . Također, mnoga djeca koja nemaju autizam mogu pokazivati nekoliko znakova autizma stoga je stručna procjena od iznimne važnosti. Glavni simptomi autizma očituju se u ponašanju, komunikaciji i socijalizaciji. Poremećaj iz spektra autizma i dalje nema poznat točan uzrok. S obzirom da je poremećaj vrlo složen te da simptomi i njihova težina variraju, vjerojatno postoji više uzroka u kojima su genetika i okoliš u interakciji.

Nekoliko različitih gena uključeno je u poremećaj iz spektra autizma. Kod neke djece autizam može biti povezan s  genetskim poremećajem poput Rettovog sindroma (progresivni neurorazvojni poremećaj) ili sindroma fragilnog X kromosoma (najčešći nasljedni oblik mentalne retardacije) dok kod druge djece, ostale genetske promjene (mutacije na kromosomima) mogu povećati rizik za razvoj autizma.
Neke genetske mutacije su nasljedne, dok se neke se javljaju spontano, a obje uvelike mogu utjecati na razvoj mozga i način komunikacije moždanih stanica čime određuju ozbiljnost simptoma. Način na koji okoliš utječe na razvoj autizma nije točno definiran, no na temelju istraživanja se smatra kako virusne infekcije, različiti lijekovi i komplikacije u trudnoći povećavaju rizik za razvoj poremećaja iz spektra autizma.
Svrha terapije je smanjiti izražaj simptoma koji ometaju svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života. S obzirom da autizam drugačije utječe na svako dijete, potreban je individualan pristup. Iz tog razloga terapije obično uključuju više profesionalaca koji su usmjereni prema pojedincu. Terapija se može provoditi u obrazovnom, zdravstvenom, društvenom ili kućnom okruženju ili u kombinaciji. Razvojni pristupi su usmjereni na glavne karakteristike autizma. Obraća se pažnja na interese i aktivnosti djeteta te se sukladno tome djetetu pomaže razviti interakcija, komunikacija, sposobnost izražavanja i prepoznavanja emocija, logično rasuđivanje i slično. Razvojni pristup često se kombinira zajedno s bihevioralnim te se dijete kroz zajedničku igru razvija do najviše razine za koju je sposobno.

Bitan korak u napretku djeteta je komunikacija između terapeuta i roditelja kako bi se terapija u potpunosti mogla prilagoditi djetetu kao pojedincu. Kod odgoja djece s autizmom potrebna je velika količina strpljenja, a kako bi taj put postao lakši, savjetuje se promatrati ponašanje i interese djeteta te mu pristupati na takav način, kroz igru i u skladu s djetetovim ponašanjem.

Udruga za Autizam Sunce Nova Gradiška danas obilježava svjetski dan autizma pod motom "Još uvijek smo nevidljivi". Posjetite ih na Novogradiškom korzu gdje danas imaju svoj štand.

ZPP