U Okučanima je jučer održana konferencija i stručna edukacija u sklopu projekta „Povećanje dostupnosti izvaninstitucijskih socijalnih usluga za ovisnike“,  UP.02.2.2.12.0006 koji provodi Dom za ovisnike "Zajednica Susret" u partnerstvu s Humanitarnom organizacijom "Zajednica Susret". Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Cilj ovoga projekta je pružiti izvaninstitucijske socijalne usluge psihosocijalne podrške, savjetovanja i pomaganja te organiziranog stanovanja za 50 osoba s problemima ovisnosti, ojačati kapacitete i znanja 15 stručnjaka koji rade s ovisnicima u svrhu unapređenja kvalitete izvaninstitucijskih socijalnih usluga te osvijestiti javnost o važnosti pružanja socijalnih usluga u zajednici.

Uz ravnateljicu Doma za ovisnike mag psih. Bernardicu Juretić Rožman koja je predstavila projekt, sudjelovali su i predavači dr. med. spec. psihijatar Senka Gabud Gjurčević, Nastavni zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije (Služba za zaštitu mentalnog zdravlja i izvanbolničko liječenje ovisnosti) koja je govorila o utjecaju stigmatizacije na provedbu projekta resocijalizacije te uključivanju osoba liječenih zbog problema ovisnosti o drogama u život u zajednici te dr.sc. Jadranka Ivandić Zimić, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Služba za suzbijanje zlouporabe droga) o temi ovisnosti – od prevencije do rehabilitacije, resocijalizacije i reintegracije.

Ovisnost je uvijek bila čest problem i potrebno ga je aktivno i sustavno rješavati, a to je prije više od trideset godina prepoznala mag. psih. Bernardica Juretić Rožman, utemeljiteljica Humanitarne organizacije „Zajednica Susret". Udrugu je osnovala 1990. godine nakon povratka iz Italije, a 1992. godine otvorena je prva hrvatska terapijska zajednica u Cisti Velikoj. Bilo je uspona i padova i nije bilo lako, ali danas, ističe Juretić, imaju četiri kuće, tri savjetovališta i 23 zaposlenih koji aktivno djeluju u liječenju i prevenciji ovisnosti u Hrvatskoj.

Ovisnost je bila i još uvijek je veliki javno-zdravstveni problem, a danas se, napominje, slika ovisnika uvelike promijenila: „Same supstance su se promijenile. Nekada su to bili pretežno heroinski ovisnici koje je bilo lakše rehabilitirati. Danas su to korisnici sa duplim dijagnozama koje izazva kemija. Velik broj korisnika uzima i heroin, ali i kemijske opijate, koji uzrokuju značajne probleme i oštećenja mozga, posljedično i psihijatrijske dijagnoze, što je daleko teže liječiti.

Tu su i druge vrste ovisnosti, ne samo o drogama, poput kockanja, online ovisnosti i sl. koje su se još više raširile tijekom pandemije, kao i alkohol koji je oduvijek prisutan, a često i društveno prihvaćena ovisnost za koju mnogi ne traže liječenje.” - kazala je Bernadrica Juretić Rožman ističući da niti jedna ovisnost nije bezazlena jer narušava kvalitetu života, a često završava tragično.

Značajan problem mnogim liječenim ovisnicima je ponovna integracija u društvo jer se još uvijek ljudi prema njima odnose s predrasudama: „Recidiv kod bivših ovisnika se često događa jer naše društvo ih još uvijek marginalizira. Iako su te osobe prošle rehabilitaciju, dobro su i izliječeni su, još uvijek su stigmatizirani i nisu ravnopravni s drugima. Posebno je to vidljivo kod traženja posla, jer ako osoba kaže da je bivši ovisnik, da je rehabilitiran, rjeđe će dobiti posao nego netko drugi. Vrlo često bivši ovisnici moraju prikriti istinu da su bili ovisnici jer će ga gledati kao građanina drugog reda. Trebamo shvatiti da ovisnost nije daleko, nego svugdje oko nas. Što se više protiv toga borimo, bolja je šansa da zaštitimo svoje bližnje i sebe.”

S time se slaže i predsjednica Zajednice „Susret” Miroslava Rožanković, dipl. politolog ujedno i moderatorica jučerašnjeg susreta koja ističe da su ovisnici teška, marginalizirana skupina i potrebno je senzibilizirati javnost o ovom problemu: „Oni su prošli jedan pakao, a naša je poruka da se iz pakla ovisnosti može izaći. Svaka priča je za sebe strašna, ali ono što njih bodri u našoj zajednici je da se otkrije suština problema koji je uzrokovao ovisnost, a 70 posto ovisnika koji prođu kroz program, uspješno nastave živjeti i raditi.”

Dodala je kako je ovo samo jedan u nizu projekata koje provode, a cilj ovoga projekta je prevenirati institucionalizaciju; „Želimo da se, nakon što osobe završe program u zajednici Susret, osposobe za život nakon programa kroz neki vid organiziranog stanovanja. U sklopu ovoga projekta otvorena je prva stambena zajednica u kojoj je sada prvih 5 korisnika koji se uče životu u našoj kući u Kaštel Novom.” - pojasnila je Rožanković.

„Nakon što prođu terapijsku zajednicu, oni se u tom dvogodišnjem programu uče životu. Uče sve ono što su zanemarili kroz problem ovisnosti. Od higijene, kulinarskih vještina do rada na sebi kroz koji ih vode naši terapeuti. Ovo organizirano stanovanje je svojevrsna produžena resocijalizacija. Oni u zajednici imaju mentora koji s njima obavlja sve što je potrebno kao svojevrsni oslonac, da se osnaže i da se mogu uključiti u život zajednice, obitelji, a mnogi od njih nemaju nikoga tako da im dobro dođe ova zajednica kao potpora u nastavku života.” - ističe Miroslava Rožanković.

„Proces deinstitucionalizacije je vrlo značajan jer omogućava period privikavanja na budući život. Svatko tko nema gdje biti nakon rehabilitacije ima priliku boraviti u stambenoj zajednici i prilagoditi se novom životu. To je jedan sveobuhvatan proces koji sustav socijalne skrbi ne može sam iznijeti tako da pomoć civilnog društva i nevladinih udruga poput naše itekako je važna.” - kazala je Rožanković.

Dr. med. spec. psihijatar Senka Gabud Gjurčević, koja se dugi niz godina bavi problemom ovisnosti, bila je jedna od sudionica edukacije. Ona ističe kako je ovisnost kronična, recidivirajuća bolest: „ To je bolest, ne nečija volja da bude ovisnik. Kao svaka bolest ima svoj tijek i recidive, odnosno, ponovno okretanje opijatima. To ne znači da je liječenje bilo loše, nego je recidiv simptom bolesti. Kod liječenja ovisnosti jako je važna psihosocijalna intervencija kao i uključivanje obitelji jer tada je uspjeh liječenja puno bolji.” - rekla je dr. Gabud Gjurčević.

Podloga za razvoj ovisnosti često leži i u drugim dijagnozama koje kod pojedinaca nisu prepoznate i liječene: „Dobar dio ovisnika u podlozi ima još neku dijagnozu, poput anksioznosti, depresije ili sličnih poremećaja i zbog toga posežu za sredstvima ovisnosti jer se osjećaju bolje. Neki od njih kada se vrate starom životu, ponovno se susreću s istim problemima i vraćaju se obrascu korištenja kako bi im bilo lakše.” - ističe.

Slaže se da je značajan problem kod liječenih ovisnika negativan stav okoline. „Imamo negativan stav i predrasude prema tim ljudima da su slabi i da će učiniti nešto loše, što je kriva pretpostavka. Osobe koje su prošle rehabilitaciju treba reintegrirati u društvo. U suprotnom će se vratiti na krivi put i onomu od kuda je sve krenulo. Ne trebamo zatvarati oči i okretati glavu nego ustrajati u pomoći našim bližnjima koji su suočeni s problemom ovisnosti. Iz pakla ovisnosti se može izaći i to smo pokazali. Ključ je u prevenciji i zato trebamo potražiti pomoć stručnjaka. ” - poručuje dr. Senka Gabud Gjurčević.