Malo koja cesta budi isti osjećaj avanture, povijesti i nostalgije kao Route 66. Poznata kao „Majka svih cesta“, postala je američka ikona koja se proteže od srca Chicaga do sunčanih obala Santa Monice. No Route 66 je mnogo više od klasične slike cestovnog putovanja i već gotovo jedno stoljeće zaokuplja maštu putnika. Route 66 nije samo cesta – ona je destinacija za zaljubljenike, slaveći zlatno doba, i prizor je koji vraća duh prošlih vremena.

Imamo i mi svoju "The Mother Road", i sada se već glasno spominje kako su naše vlasti, za mandata najpoznatijeg i najomiljenijeg gradonačelnika, dio javne površine – ceste prodale. Zanimljivo je pripomenuti da smo došli i do papira iz kojega je razvidno tko je odradio i potpisao taj dokument.

Gangstera, zmija otrovnica, Charli Chaplina, dvorskih luda, Voldemorta... ma svega smo se nagledali u našoj domaćoj političkoj areni. I sad se Nova Gradiška ponovno priprema za izbore pa se nadam da će naši političari biti posebno 'kreativni' kod davanja izjava. Treba pridobiti glasače, vremena nema puno... a osim toga materijala imaju napretek.

Dio javnosti je zgrožen svime što se događalo u proteklom periodu, dio se dobro zabavlja, a dio javnosti samo želi da se sve što prije završi. No svima ipak zvoni u ušima nešto što je javnosti dalo do znanja kako vlast funkcionira! Dakle, tko to može i smije u našem gradu s pozicije moći diktirati i zabranjivati gradskom vijećniku kada gradski vijećnik ogorčeno pokaže u određenom pravcu rukom? Jer svi smo svjesni da se ovaj naš brod jako nagnuo, a sad postoji opasnost i da se prevrne.

Neki su jako dobro shvatili što je zapravo bit upravljanja i vladanja proračunskim novcem. A ja se pitam, s ovim svojim skromnim i oskudnim znanjem (jer svatko danas može "sebe zvati novinarom"), mora li gradonačelnik biti komandos? Ili na političku funkciju može doći netko tko želi služiti, a ne vladati? Uskoro započinje izborna kampanja, a to je vrijeme kad se političari nastoje prikazati u najboljem svjetlu. Vrijeme kad ponovno nastoje pridobiti glasove birača.

Prije godinu dana naslušali smo se ”mudrih” izreka i čak ”vizionarskih” misli i izjava jednog od bitnih aktera u ovom gradu. U proteklom periodu uživali smo u paradama, izložbama i koncertima uživo, raznoraznim "rabotama", pa i prodaji ceste. Ali neću dalje širiti ovaj tekst, jer puno toga bih mogla napisati. I da se vratim na "Majku svih cesta". Naš majstor od formata i njegova bliska suradnica prodali su cestu, ali mi građani nismo shvatili bit. Ovim događajem željeli su zapravo sačuvati duh tog naselja i pružili su nam savršenu priliku za nostalgično putovanje kroz vrijeme kada nekim političkim moćnicima ne bi palo na pamet da takvo što pomisle, a kamoli učine.

I da zaključim, puno je lakše voditi dijalog s devetogodišnjim djetetom nego s nekima, pa je možda najbolje da se provozaju Route 66. Spominjalo se i ne ponovilo nikada više!

Zlata Pazman Petrić