1. Naslovna
  2. NAJAVA PLENARNE SJEDNICE STRASBOURG, 19. do 22. siječnja 2026.

NAJAVA PLENARNE SJEDNICE STRASBOURG, 19. do 22. siječnja 2026.

Radio Prkos 16.01.2026 POLITIKA
img

 

GLASANJE O ZAJMU ZA UKRAJINU

Zastupnici će s predsjednicima Costom i von der Leyen u srijedu raspravljati o rezultatima prosinačkog sastanka na vrhu EU-a te o snažnijem i suverenijem EU-u u kontekstu sve većih geopolitičkih napetosti 

Na sastanku u Bruxellesu europski čelnici pojačali su solidarnost Unije s Ukrajinom i dogovorili se da će osigurati zajam od 90 milijardi eura za razdoblje 2026. -  2027. uz pomoć zaduživanja EU-a, a odgođena je upotreba zamrznute ruske imovine za odštetu. U pogledu Bliskog istoka, ponovno su istaknuli predanost EU-a pravednom i trajnom miru koji se temelji na dvodržavnom rješenju. Kad je riječ o obrani i sigurnosti, Europsko vijeće oštro je osudilo nedavne hibridne napade na države članice EU-a i razmotrilo napredak u jačanju obrambene spremnosti EU-a. Čelnici su raspravljali i o geoekonomskoj situaciji i njezinim posljedicama za konkurentnost EU-a, o dugoročnom proračunu EU-a za razdoblje 2028. - 2034. te su ponovno potvrdili da je proširenje i dalje ključni geostrateški prioritet.

Glasanje o pojačanoj suradnji za zajam EU-a Ukrajini 

U utorak u podne na plenarnoj sjednici glasat će se o tome treba li ubrzati odobravanje odluke Vijeća EU o pojačanoj suradnji 24 države članice (sve članice osim Češke, Mađarske i Slovačke) kako bi se Ukrajini osigurao zajam putem zaduživanja EU-a, a za koji se jamči proračunom EU-a. Ako to bude prihvaćeno, konačno glasanje održat će se u četvrtak. Također u utorak u podne zastupnici će odlučiti hoće li ubrzati zakonodavne prijedloge, o uspostavi zajma za potporu Ukrajini za 2026. i 2027. te o izmjeni Instrumenta za Ukrajinu. ako se odobri ubrzana procedura, o sadržaju će se naknadno glasati na plenarnoj sjednici u veljači.  

Poveznice: 

 

POTPORA TERITORIJALNOJ CJELOVITOSTI I SUVERENITETU GRENLANDA 

Zastupnici će u utorak raspravljati o odgovoru EU-a na aspiracije predsjednika Trumpa u pogledu Grenlanda.

Europske vlade odbile su američke planove da preuzme Grenland, upozoravajući da bi to potkopalo suverenitet, koheziju NATO-a i transatlantsku sigurnost. Mnoge vlade EU-a, kao i Danska, izjavile su da odluke o statusu Grenlanda mogu donositi isključivo Danska i Grenland. Naglasile su važnost kolektivne sigurnosti Arktika pod vodstvom NATO-a i upozorile na negativne učinke jednostranih mjera kojima bi se mogli potkopati saveznički odnosi i regionalna stabilnost. Danska i grenlandska tijela ponovila su da Grenland nije na prodaju te su pozvala na suradnju.  

Grenland je autonomno područje u Danskoj. Godine 1951., Washington i Kopenhagen potpisali su dodatni sporazum o obrani, uz svoje obveze u NATO savezu. Prema sporazumu, SAD se obvezao braniti otok od potencijalne agresije. Trenutno je američka vojna prisutnost na Grenlandu ograničena na svemirsku bazu Pituffik.  

Poveznice:

 

OŠTRA REPRESIJA NAD PROSVJEDNICIMA U IRANU

Zastupnici će u utorak raspravljati o nedavnim događajima u Iranu, gdje vlasti silom reagiraju na prosvjede diljem zemlje koji su izbili posljednjih tjedana. 

O rezoluciji će se glasati u četvrtak.

Iranske vlasti pojačale su nasilje nad sudionicima u protuvladinim prosvjedima što je posljednjih dana dovelo do dramatičnog povećanja broja smrtnih slučajeva. Organizacije za ljudska prava procjenjuju da su stotine prosvjednika ubijene.  Iako se zemlja suočava s gotovo potpunim zatvaranjem interneta i strogim ograničenjima telefonskih komunikacija, informacije i dalje pronalaze put do inozemne javnosti. Među ostalim, potvrđena je autentičnost snimki koje prikazuju ubojstva prosvjednika i brojna mrtva tijela smještena u vrećama pored medicinskih ustanova. 

Predsjednica Europskog parlamenta Metsola izrazila je potporu „hrabrom narodu Irana” i pozvala EU da brzo zaoštri sankcije kako bi se uključili svi pojedinci koji podupiru režim u represiji, nasilju i ubojstvima. 12. siječnja najavila je zabranu ulaska u prostorije Europskog parlamenta svim diplomatskim djelatnicima i svim drugim predstavnicima Islamske Republike Irana. „Ovaj dom neće pomoći u legitimizaciji tog režima koji održava mučenjem, represijom i ubojstvom”, izjavila je predsjednica Metsola.  

Poveznice:

 

ODNOSI EU-a I SAD-a

Glasanjem u srijedu zastupnici će ocijeniti stanje odnosa EU-a i SAD-a, pozivajući Uniju da postane otpornija i sposobnija djelovati strateški samostalno.  

U nacrtu izvješća donesenom u prosincu 2025. Odbor za vanjske poslove naveo je da u doba kada SAD mijenja svoju vanjsku politiku EU mora povećati svoju stratešku autonomiju kako bi osigurao vlastitu otpornost. Zastupnici su naglasili nezamjenjivu ulogu SAD-a u vodstvu NATO-a i zajedničkim sigurnosnim naporima te pozvali američku administraciju da ojača svoju ulogu u pružanju potpore Ukrajini. Ističući važnost pravednije raspodjele tereta, u tekstu se naglašava potreba da Europa preuzme veću odgovornost za sigurnost na europskom kontinentu.  

Kad je riječ o gospodarskom, trgovinskom i investicijskom odnosu između EU-a i SAD-a, najvećem na svijetu, izvješće potiče obje strane da rade na uklanjanju carinskih i necarinskih prepreka. 

Poveznice:

 

STANJE U VENEZUELI 

Zastupnici će u utorak raspravljati o stanju u Venezueli nakon otmice bivšeg predsjednika Nicolása Madura i potrebi da se osigura mirna demokratska tranzicija. 

Bivšeg venezuelskog predsjednika Nicolása Madura i njegovu suprugu odveli su iz Caracasa američki vojnici tijekom racije u ranu zoru 3. siječnja 2026. Nakon toga su prevezeni u New York gdje su suočeni sa sudskim optužbama, među ostalim za narkoterorizam, zavjeru za uvoz kokaina u SAD i posjedovanje strojnica. Istodobno, predsjednik Donald Trump najavio je i da će Washington zasad „voditi Venezuelu”, uključujući njezinu naftnu industriju. 

Tijekom rasprave na plenarnoj sjednici zastupnici će ocijeniti situaciju te se očekuje da će naglasiti potrebu za brzim i mirnim prelaskom na stvarnu demokraciju u Venezueli. Europski parlament dodijelio je 2024. venezuelskim oporbenim političarima Maríji Corini Machado i Edmundu Gonzálezu Urrutiji Nagradu Saharov za slobodu mišljenja. Zastupnici u Europskom parlamentu priznali su Urrutiju kao legitimnog predsjednika zemlje u rezoluciji donesenoj iste godine. 

 

EU-MERCOSUR: ZAHTJEV ZA MIŠLJENJA SUDA I PRIJEDLOG ZA IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA

Zastupnici će u srijedu odlučiti hoće li zatražiti mišljenje Suda Europske unije o usklađenosti sporazuma EU-a i zemalja Mercosura s Ugovorima EU-a. 

Nakon što se potpiše Sporazum o partnerstvu i Privremeni trgovinski sporazum, što je predviđeno u subotu 17. siječnja u Paragvaju, na plenarnoj sjednici glasat će se o dva prijedloga koja su podnijeli zastupnici u Europskom parlamentu, a kojima se od Suda Europske unije traži da ocjeni njihovu pravnu osnovu. 

U skladu s Ugovorima EU-a, mišljenje Suda o tome je li predviđeni sporazum u skladu s Ugovorima može zatražiti pojedinačna država članica, Europski parlament, Vijeće ili Komisija. Ako je mišljenje Suda negativno, sporazum može stupiti na snagu samo ako se izmijeni. 

Rasprava i glasanje o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Komisiji zbog sporazuma s Mercosurom

Zastupnici će u ponedjeljak održati raspravu s jednim krugom govornika klubova zastupnika o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Europskoj komisiji, nakon čega će u četvrtak uslijediti poimenično glasanje. Za usvajanje prijedloga potrebna je dvotrećinska većina danih glasova, koja predstavlja većinu zastupnika u Parlamentu. 

U skladu s Poslovnikom Parlamenta jedna desetina svih europskih parlamentaraca, tj. njih 72, može predsjednici podnijeti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji. 

Poveznice:

 

REVIZIJA VANJSKE, SIGURNOSNE I OBRAMBENE POLITIKE EU-a 2025. 

Vidljivost i politički utjecaj EU-a nisu na razini njegove globalne gospodarske i financijske važnosti, upozoravaju zastupnici i pozivaju EU da brani svoje interese.  

Parlament će u utorak raspravljati o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici EU-a. Glasat će o dvije rezolucije u srijedu. 

U nacrtu izvješća o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (ZVSP) za 2025. zastupnici kažu da se oko Europe formirao „luk nestabilnosti”, pri čemu su tržišno natjecanje i protekcionizam zamijenili suradnju i slobodnu trgovinu. Naglašavaju važnost proširenja za jačanje europske sigurnosti, zagovaraju snažnija globalna partnerstva i pozivaju EU da s većim jedinstvom odgovori na nove izazove. Zastupnici su protiv bilo kakvog rješenja za Ukrajinu koje bi nametnula Rusija ili kojim bi se nagradila njezina agresija.  

U nacrtu godišnjeg izvješća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP) zastupnici izražavaju nezadovoljstvo trenutačnom nejasnoćom obrambenih i sigurnosnih odnosa EU-a i SAD-a, istodobno priznajući da je SAD i dalje najvažniji strateški saveznik EU-a i ključan za kolektivnu obranu NATO-a i europsku sigurnost. Treba poticati blisku suradnju EU-a i SAD-a, ističući pritom važnost snažnog europskog stupa u okviru NATO-a. Kad je riječ o novoj europskoj sigurnosnoj strukturi, zastupnici smatraju i da države članice EU-a moraju biti spremne djelovati samostalno na temelju klauzule Europske unije o uzajamnoj pomoći: članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji. 

Dronovi i novi sustavi ratovanja 

U zasebnoj raspravi u četvrtak, nakon koje će uslijediti glasanje o rezoluciji, na plenarnoj sjednici raspravljat će se o izazovima koje predstavljaju bespilotne letjelice i novi sustavi ratovanja te o potrebi EU-a da se prilagodi današnjim sigurnosnim izazovima.   

Poveznice:

 

BORBA ZA OČUVANJE PRAVA PUTNIKA U ZRAČNOM PROMETU 

Zastupnici će u srijedu glasati o ažuriranju prava putnika u zračnom prometu u slučaju  poremećaja u redu letenja kako bi se osigurala odšteta nakon trosatnog kašnjenja.

Uoči glasanja na plenarnoj sjednici u utorak raspravljat će se o predloženim izmjenama postojećih pravila Vijeća o pravima putnika u zračnom prometu. S obzirom na nastojanja nacionalnih vlada da oslabe ta prava, Parlament bi trebao ustrajati na očuvanju prava putnika u zračnom prometu na povrat novca ili preusmjeravanje te tražiti odštetu ako let kasni više od tri sata ili je otkazan ili je putnicima uskraćen ukrcaj. Vijeće predlaže da se putnicima isplati naknada tek nakon kašnjenja od četiri do šest sati, ovisno o udaljenosti leta.  

U nacrtu teksta Parlamenta nudi se sveobuhvatan popis izvanrednih okolnosti, kao što su prirodne katastrofe, vremenski uvjeti ili nepredviđeni radni sporovi, kojima bi se zračni prijevoznici oslobodili odgovornosti za plaćanje odštete. Vijeće se zalaže za otvoreni popis.  

Očekuje se i da će plenarna sjednica braniti pravo na unošenje u letjelicu, bez dodatnih troškova, jednog osobnog predmeta, kao što su torba, ruksak ili prijenosno računalo te dodatno jednog malog komada ručne prtljage s maksimalnim dimenzijama od 100 cm (kombinirana duljina, širina i visina) i težinom od najviše 7 kg. 

Kontekst

Parlament je 2014. reagirao na prijedlog Komisije o ažuriranju prava putnika u zračnom prometu, u kojem se predlaže da putnici kojima let kasni ili su zapeli u zračnoj luci dobiju bolji pristup naknadi, uz jasnija pravila o tome kako bi zračni prijevoznici trebali rješavati pritužbe putnika. Zbog različitih stajališta među državama članicama EU-a taj je predmet bio blokiran 11 godina. Međutim, u lipnju 2025. ministri i ministrice EU-a postigli su politički dogovor. Naknadni pregovori s Parlamentom započeli su u listopadu 2025., ali nisu završili dogovorom, što je prisililo Parlament da nastavi s donošenjem svojeg stajališta u drugom čitanju. 

Poveznice:

 

RJEŠAVANJE PROBLEMA NESTAŠICE KRITIČNIH LIJEKOVA 

Parlament će u utorak usvojiti stajalište za pregovore s Vijećem o povećanju dostupnosti i opskrbe EU-a ključnim lijekovima, kao što su antibiotici, inzulin i cjepiva.

Zastupnici će u ponedjeljak raspravljati i u utorak glasati o izvješću koje je Odbor za javno zdravlje usvojio u prosincu prošle godine s ciljem smanjenja ovisnosti EU-a o trećim zemljama i povećanja konkurentnosti njegova farmaceutskog sektora.

Nacrtom uredbe utvrđuju se pojedinosti za uspostavu „strateških projekata” u farmaceutskoj industriji kako bi se stvorili, modernizirali i poboljšali proizvodni kapaciteti za ključne lijekove u EU-u. Njime se također nastoji potaknuti prekogranična nabava i poboljšati pravila za usklađivanje i preraspodjelu nacionalnih zaliha.

Kontekst

Komisija je u ožujku 2025. iznijela Prijedlog uredbe o ključnim lijekovima (kao što su antibiotici, inzulin, cjepiva i lijekovi za kronične bolesti) kako bi se povećala njihova dostupnost u EU-u. Prijedlogom se također nastoji poboljšati pristup određenim lijekovima od zajedničkog interesa koji nailaze na tržišne nedostatke. Više od 50 % prijavljenih nestašica lijekova uzrokovano je problemima u proizvodnji, uključujući nestašice djelatnih tvari.

Konferencija za medije s izvjestiteljem Tomislavom Sokolom predviđena je u utorak u 13:30, nakon glasanja.

Poveznice:

Izvor:

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj

Slične vijesti

Najnovije