Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška

Vojno-redarstvenom operacijom Bljesak Hrvatske oružane snage su 1. svibnja 1995. krenule u oslobađanje okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Operaciju je odobrio predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, a na temelju zapovijedi tadašnjega načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Janka Bobetka zadaću presijecanja Sektora Zapad, uspješno su provele postrojbe Zbornih područja Bjelovar, Osijek i Zagreb te Skupne snage specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova.

Operacija Bljesak počela je 1. svibnja 1995. u 5:21 sati, na oko 80 kilometara dugoj bojišnici i u tri pravca – s istoka, sjevera i zapada. Jakim udarima hrvatskih snaga presječeno je okupirano područje zapadne Slavonije, slomljen je otpor neprijateljskih snaga i oslobođeni su Jasenovac, Okučani i Stara Gradiška.

U manje od 32 sata, 1. i 2. svibnja hrvatske snage oslobodile su oko 500 četvornih kilometara dotad okupiranog zapadnoslavonskog teritorija te uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb - Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.

Vojno-redarstvenu operaciju Bljesak provele su postrojbe iz redova:

1., 3. i 5. gardijske brigade
Oklopna skupina 2. gardijske brigade
80. i 81. gardijska bojna, 1. hrvatski gardijski zdrug
52., 121. i 125. domobranska pukovnija
104., 105. i 123. brigada HV-a
Pripadnici 265. izvidničko - diverzantske satnije
69. satnija Vojne policije
505. mješovita satnija ABKO
Sektor specijalne policije
Antiteroristička jedinica Lučko
Specijalna jedinica policije Alfa PU Zagrebačke
Specijalna jedinica policije Omega PU Bjelovarsko-bilogorske
Specijalna jedinica policije Ban PU Križevačko - koprivničke
Specijalna jedinica policije Šap PU Brodsko-posavske
Specijalna jedinica policije Bak PU Istarske
Specijalna jedinica policije Osa PU Sisačko-moslavačke
Specijalna jedinica Policije Ris PU Sisačko-moslavačke
Specijalna jedinica Orao PU Osječko-baranjske
Specijalna jedinica policije Trenk PU Požeško-slavonske
Specijalna jedinica policije Grom PU Karlovačke
Specijalna jedinica policije Tigar PU Ličko - senjske
Specijalna jedinica policije Ajkula PU Primorsko - goranske
Specijalna jedinica policije Poskoci PU Zadarske
Specijalna jedinica policije Delta PU Vukovarsko - srijemske
Specijalna jedinica policije Roda PU Varaždinske
Specijalna jedinica policije Barun PU Krapinsko-zagorske
Specijalna jedinica policije Jastrebovi PU Šibensko - kninske
Specijalna jedinica policije BATT PU Splitsko - dalmatinske

Topničko-raketnu i protuzračnu potporu pružale su postrojbe iz sastava:

123. i 127. brigade HV-a, 13. protuoklopnog topničko - raketnog divizijuna
15. protuoklopne topničke i raketne brigade
16. topničko - raketne brigade
18. topničkog divizijuna
201. i 202. topničko - raketne brigade Protuzračne obrane
1. samostalne topničke bitnice 57/2 mm Protuzračne obrane

Zadaće su izvršavali i Vod za elektroničko djelovanje:

Vod bespilotnih letjelica
350. odred diverzanata Glavnog stožera HV-a
50. bojna ABKO te postrojbe 34. inženjerijske bojne
255. satnije veze i 312. logističke baze

Važnu ulogu u operaciji imalo je i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Prilikom borbenog djelovanja MIG - om 21 poginuo je zapovjednik prve lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, pukovnik Rudolf Perešin.

U VRO Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Poginuo je ili od posljedica ranjavanja preminuo 51 hrvatski branitelj, a 162 branitelja su ranjena.

Radi odmazde za poraz u operaciji Bljesak, srpsko vodstvo zapovjedilo je raketiranje hrvatskih gradova. Napadnut je i glavni grad RH Zagreb u kojem su pogođene dječja bolnica, gimnazija, Akademija dramskih umjetnosti i drugi civilni objekti. Pritom je ubijeno sedmero, a ranjeno najmanje 176 civila.

U popodnevnim satima 4. svibnja, četvrtog dana operacije, na Gavrinici iznad Pakraca bezuvjetna predaja neprijateljskih srpskih snaga označila je konačan poraz velikosrpske politike u zapadnoj Slavoniji.

Postrojbe Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova pokazale su visoku razinu koordinacije, osposobljenosti i spremnosti za izvršavanje zahtjevnih borbenih djelovanja. Konačan poraz velikosrpske politike u Hrvatskoj uslijedio je početkom kolovoza 1995., kada je u pobjedonosnoj oslobodilačkoj operaciji Oluja oslobođen preostali dio privremeno okupiranog teritorija Republike Hrvatske, osim dijela hrvatskog Podunavlja koje je u državno - pravni poredak vraćeno procesom mirne reintegracije od 15. siječnja 1996. do 15. siječnja 1998. godine.Danas su kod spomen obilježja svijeće i cvijeće položile članice Udruge udovica Domovinskog rata grada Nove Gradiške i njihovi gosti koji povodom ove manifestacije već tradicionalno imaju kuglačke susrete u našem gradu.I kako nam je naglasila Vjekoslava Karešin predsjednica Udruge ovdje nije bitno pobijediti već je važno ovo današnje cjelodnevno druženje. zpp