Na 77. sjednici Vlade RH donesen je Nacionalni plan stambene politike
Republike Hrvatske do 2030., prvi i krovni strateški dokument o stanovanju u
Hrvatskoj, kao i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje
2025. - 2027.

Republika Hrvatska, kao i čitava Europska unija, suočava se s izazovom priuštivosti
stanovanja, a osobito su pogođene mlade obitelji kojima je stjecanje nekretnine
otežano zbog rasta cijena nekretnina i rasta cijena najma u proteklim godinama.
Na temelju Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. u travnju
2023. Vlada RH donijela je Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana
stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine i Akcijskog plana za provedbu
Nacionalnog plana.

Aktivnosti za izradu Nacionalnog plana stambene politike započele su izradom
opsežnih analiza koje su bile podloga za kreiranje stambene politike. U travnju 2023.
osnovana je i interdisciplinarna Radna skupina, koja je okupila 31 predstavnika iz
područja arhitekture, urbanizma, graditeljstva, sociologije, demografije i ekonomije,
stručne i akademske zajednice, institucija i jedinica lokalne samouprave.

Polazeći od teze da je stanovanje jedna od osnovnih ljudskih potreba te da dom
predstavlja temelj stabilnosti i sigurnosti pojedinca i obitelji, okosnicu društvenog i
emocionalnog života, ali sve češće i radno mjesto, Nacionalni plan stambene politike
definirao je posebne ciljeve u području stanovanja, a osnovna svrha svih ciljeva je
građanima omogućiti priuštivo stanovanje koje istodobno mora zadovoljiti utvrđene
standarde kvalitete.

Kroz Nacionalni plan stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine teži se
postizanju i dodatnih ciljeva poput smanjenja iseljavanja, stambenog zbrinjavanja
mladih, naseljavanja deficitarnim kadrom, povećanja radne mobilnosti, olakšavanja
života starijim osobama, povećanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva,
izvrsnosti  u arhitekturi, zelene i kružne stanogradnje, održive stanogradnje i dr.

Priuštivo stanovanje podrazumijeva da kućanstvo
najviše 30 % ukupnih prihoda troši na stanovanje.

Nacionalni plan stambene politike sadrži posebne ciljeve koji su povezani s
programima u državnom proračunu i mjeri se kroz pokazatelje ishoda, kvantitativne ili
kvalitativne mjerljive podatke koji omogućuju praćenje, izvješćivanje i vrednovanje
uspješnosti u postizanju utvrđenog posebnog cilja. Nacionalni plan predviđa dva
akcijska plana, prvi za razdoblje od 2025. do 2027. godine, a drugi od 2028. do kraja
2030. godine.

Posebni ciljevi Nacionalnog plana stambene politike su:

1. Priuštivo stanovanje
2. Održivo stanovanje
3. Prostor u funkciji stanovanja

Uzimajući u obzir da je tržište nekretnina te stanovanje sektor koji se razvija i mijenja
te na njega utječu vanjski čimbenici poput energetske krize, inflatornih pritisaka,
dostupnost, opterećenost i mogućnost građevinskog sektora nužna je kombinacija
više različitih mjera i aktivnosti kako bi se postigli željeni ciljevi.

Vlada Republike Hrvatske, kao izvršna vlast, raspolaže s četiri poluge u uspostavi
sustava priuštivog stanovanja, a to su: financijska, porezna, zemljišna i ekološko-
energetska poluga, uz pravno-upravljački okvir.

Povećanje ponude stambenih jedinica, aktiviranje praznih stanova i sigurniji
dugoročni najam

Mjerama i aktivnostima za provedbu ciljeva povećat će se ponuda stambenih jedinica
za priuštivo stanovanje, urediti područje dugoročnog najma stanova, uz
ograničavanje kratkoročnog najma te odgovoriti na regionalne razlike dostupnog
stanovanja u RH.

Kroz nove modele stanogradnje i suradnje s jedinicama lokalne samouprave gradit
će se nove zgrade i poticati stambeno neprofitno zadrugarstvo. Mladima će se
olakšati stjecanje prve nekretnine kroz poticaj u obliku povrata plaćenog poreza.
Ujedno, težit će se kvalitetnijem i održivijem stanovanju kako bi se smanjili troškovi
stanovanja. Aktivnom zemljišnom politikom kroz prenamjenu zemljišta i uređenje
infrastrukture olakšat će se gradnja priuštivih stanova, a prostor će se prilagoditi
potrebama priuštivog stanovanja, uz poticanje jedinica lokalne samouprave da
aktivno promišljaju stambene kapacitete i potrebe građana na svojim područjima kroz
izradu lokalnih stambenih programa.

Ukupna vrijednost mjera i aktivnosti Nacionalnog plana do 2030. je
2.027.548.819 EUR, od čega se za provedbu prvog Akcijskog plana predviđa
683.565.949,00 EUR.

Financiranje se planira iz Državnog proračuna i fondova EU, a projekti stanogradnje
dijelom će se financirat i kroz Urbani razvojni fond.

Novim zakonodavnim okvirom uspostavit će se temelj za Revolving fond priuštivog
stanovanja kojim će upravljati HBOR od 2028. godine. Važno je istaknuti da je
Europska unija u novom mandatu Europske komisije prioritizirala problem priuštivosti
stanovanja na europskoj razini te se očekuje otvaranje dodatnih fondova i dostupnost
sredstava za financiranje priuštivosti stanovanja.

Izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji upućene u saborsku
proceduru

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj
stanogradnji, s Konačnim prijedlogom zakona, upućen je danas sa sjednice Vlade u
saborsku proceduru po hitnom postupku.

Značajna povećanja troškova gradnje dovela su do nemogućnosti ugovaranja
izvođenja radova u programima POS-a te su se postupci javne nabave učestalo
poništavali jer su najviše cijene koje je moguće ugovoriti u POS-u preniske u odnosu
na tržišne. Prijedlogom Zakona se povećava prodajna cijena stana na 1.912 eura,
što će u kratkom roku omogućiti izgradnju novih stanova. Važno je istaknuti da će
cijena POS stanova ostati od 20 do 40% niža od tržišne cijene.

Također, Zakonom se omogućava isplata potpore u vidu povrata novčanih
sredstava u dijelu plaćenog poreza za kupovinu stambene nekretnine građanima
Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji kupuju ili grade svoju prvu
stambenu nekretninu, ovisno o primjerenoj površini stana i lokalnoj prosječnoj cijeni
stana.

Pravo na povrat poreza imat će svi mladi koji kupuju nekretninu nakon 1. siječnja
2025. na način da se uzima u obzir odgovarajuća površina i prosječnu cijenu stana, a
isključit će se oni koji kupuju stan 30 % skuplji od lokalnog prosjeka ili 30 % veće
površine od predviđene Zakonom.

Zakonom se uređuje i pokretanje novog Programa priuštivog najma u koji bi se
uključili stanovi u vlasništvu RH i svih povezanih subjekata, ali i višegodišnji prazni
stanovi privatnih osoba na način da se, uz potporu vlasnicima, kroz Program daju u
najam građanima koji ne mogu svoje stambeno pitanje riješiti na tržištu nekretnina.

Cilj je ovih izmjena i dopuna ublažiti negativni utjecaj povećanja cijena stanova za
kupovinu prve stambene nekretnine i povećanje ponude priuštivih stanova za one
građane koji na tržištu ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje, do donošenja novog
Zakona o priuštivom stanovanju krajem godine kojim će se sustavno urediti i
objediniti ova problematika.

Dodatno:

• Prezentacija ministra Branka Bačića sa sjednice Vlade dostupna je ovdje.
• Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. dostupan je ovdje.
• Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana stambene politike
  Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2027. godine dostupan je ovdje.
• Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj
  stanogradnji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona možete preuzeti ovdje.

Izvor:

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine