"Poklade su i ludi su dani pa mi mama u kolo ne brani!", stihovima pjesme jučer je spaljena u Maloj pokladna lutka Rade a sve to uoči korizmenog razdoblja.

Neki kažu da je karnevalsko vrijeme ono najluđe, a drugi ga nazivaju i petim godišnjim dobom. Doba je to kada se svakome dopušta biti ono što želi, puno veselja, smijeha, šale i dobre satire na račun društveno političkih zbivanja pa se u brojnim povorkama diljem hrvatskih gradova i sela satiričnim prikazima i maskama upućuje kritika na adrese vladajućih struktura. Svojstveno svim krajevima je suđenje Fašniku u Maloj Radi u liku slamnate ili papirnate lutke, kojeg se okrivljava za sve nedaće u protekloj godini pa ga se osudi, većinom na spaljivanje, a ponegdje i utapanje.

Simbolika je to koja svoje korijene ima u davnim predkršćanskim vremenima čime se tjera zlo i priziva rodna godina. Karnevalski običaji protkani su elementima magijskih, religijskih, mitoloških i kritičkih sastavnica koje predstavljaju ciklično poimanje vremena. Najpoznatiji svjetski karnevalski festivali su onaj u Veneciji koji seže još u srednji vijek, u njemačkom Kölnu te preko "bare" u Rio de Jaineru i američkom New Orleansu.

Riječ poklade izvedena je od staroslavenskog glagola klasti, kladem, a jedno od tumačenja je i značenje "vaditi jelo iz tanjura". Fašnik pak dolazi kao izvedenica njemačkih riječi fasten tj. Postiti i felsen – biti plodan.

U antičkom Rimu od 17. Napravite 24. prosinca slavila se svetkovina u čast boga Saturna pod nazivom "carrus (currus) navalis" što u doslovnom prijevodu znači brod na kotačima. Bilo je to obilježavanje završetka poljoprivrednih radova, ljudi bi se maskirali, a izrađivali bi doslovno brodove na kotačima i tako se kretali kroz mjesto. Ovi "brodovi"(-traktori,freze) održali su se do danas u gotovo svim karnevalskim povorkama jer od njih i potječe sam pojam riječi karneval. Kasnije preuzet iz latinskog u talijanski jezik naziv za posljednju bezmesnu nedjelju uskrsnog posta "dominica carnis privii" odnosno carnaelevare – maknuti meso, kao carnival (karneval) osvojio je cijeli svijet.

A krofne su možda najpoznatija slastica koja se vezuje uz pokladno razdoblje. Legenda kaže da su nastale iz ljubavi. Nekada davno na jednom dvoru bila je mlada kuharica zaljubljena u naočitog konjušara. Jednog dana začula je njegov glas ispod kuhinjskog prozora te pohitala da ga vidi, a kako je on ne bi prepoznao preko glave pokrila se krpom i tako zamišljeno gledala u zgodnog momka neko vrijeme. Na stolu kuhinje bile su pripremljene pogačice za pečenje i pohano meso za prženje. U djevojčinim mislima i očima ostao je samo njen konjušar sve do trenutka kada joj sanjarenje nije prekinuo prekoran doziv glavne kuharice. Trgnuvši se, skočila je brzo, onako prekrivena krpom preko glave u vruću mast umjesto mesa ubacila pogačicu koja se napuhnula i porumenila poput lica zaljubljene djevojke. Kada se pogačica ohladila kušajući je njenim okusima više nikada nisu mogli odoljeti u dvorskoj kuhinji i šire.

Stvarna priča pak smještava krofnu u 1756. godinu kada je ovu slasticu osmislio jedan berlinski slastičar po povratku služenja vojske kao ađutant u Pruskoj za vrijeme vladavine Fridricha Velikog. On je osmislio dizano tijesto u obliku kugle prženo na vrućem ulju ili masti jer ga je taj kolač podsjećao na topovske kugle. Prvotni naziv krafni bio je Berlinska kugla. Pod nazivom Berliner dolazi u Beč i stječe veliku popularnost u Habsburškoj monarhiji. Kako su naši krajevi bili dio tog velikog carstva preko Beča slastica se udomaćila i u Hrvatskoj, a sve do danas osnovnu recepturu nadopunjuje kreativnost svakog pojedinog slastičara pa je nalazimo s aromom limuna, ruma, vanilije ili punjene raznim voćnim, čokoladnim ili kremastim punjenjem.

I samo da vam kažem mačkare u Maloj uvijek imaju najfinije krofne,najukusnije vino,najživopisnije maske... Do iduće godine Malčani imaju vremena izmisliti što šta novoga... Neumorni su ti naši malčani... Karneval, poklade, maškare, mesopust ili fašnik sve su to sinonimi u hrvatskom jeziku za isto razdoblje u godini koje se vežu uz ludovanje a Malčani od tog ludovanja neudustaju a sada bezmesna i nemrsna jela tj. post... zpp