Međunarodni dan nulte tolerancije prema genitalnom skraćenju žena, koji se obilježava 6. veljače, ima za cilj podizanje svijesti o ovom ozbiljnom kršenju ljudskih prava i borbu protiv prakse genitalnog skraćenja žena (GSKŽ), koja zahvaća milijune djevojčica i žena diljem svijeta. Genitalno skraćenje žena, također poznato kao femtalesna genitalna mutilacija (FGM), uključuje bilo kakvo djelovanje kojim dolazi do djelomičnog ili potpunog uklanjanja vanjskih genitalija ženskih osoba, ili ozljeđivanja tih genitalija iz drugih razloga, bez medicinskog razloga.

Ova praksa, koja je prisutna u nekoliko dijelova svijeta, osobito u istočnoj i zapadnoj Africi, Bliskom istoku i nekim područjima Azije, ima duboko ukorijenjenu kulturnu, vjersku i društvenu pozadinu. Iako mnoge zemlje priznaju opasnosti i štetnost ove prakse, još uvijek postoje područja gdje je ona tradicionalno prihvaćena ili čak smatra nužnom za prihvaćanje žene u zajednicu.

Za mnoge žene i djevojčice, genitalno skraćenje nije samo fizička traume, već i emocionalna, psihološka i socijalna. Mnoge od njih doživljavaju nepovratnu bol, infekcije, dugoročne zdravstvene komplikacije poput kroničnih bolova, poteškoća pri porodu, a može dovesti i do smrti. Osim toga, GSKŽ ima duboke psihološke posljedice jer oduzima ženama njihovu seksualnu slobodu i autonomiju. Žrtve često proživljavaju osjećaje sramote, straha i gubitka samopouzdanja, a u mnogim slučajevima se susreću s ozbiljnim poteškoćama u životu zbog posljedica koje ova praksa ostavlja.

Međunarodni dan nulte tolerancije prema genitalnom skraćenju žena pruža priliku za globalnu akciju u smanjenju i konačnom iskorjenjivanju ove prakse. Ujedinjeni narodi, zajedno s raznim vladinim i nevladinim organizacijama, rade na globalnoj razini kako bi educirali zajednice, pružili podršku žrtvama i osigurali da postoje jasne zakonske mjere za kažnjavanje onih koji provode ovu prakse. Prepoznavanje važnosti obrazovanja, podrške ženama i djevojčicama te zakonskih reformi ključni su u borbi protiv genitalnog skraćenja.

Na međunarodnoj razini, nulta tolerancija prema genitalnom skraćenju žena znači da je ključno stvoriti svijest o ovom problemu, osigurati bolje razumijevanje o njegovim posljedicama i raditi na promjeni stavova. Zakonodavne promjene, inicijative za edukaciju zajednice, angažman medija i društvene kampanje mogu pomoći u stvoriti prostor za promjene i osiguranje da žene i djevojčice mogu živjeti bez straha od ove brutalne prakse.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i mnoge druge organizacije posvećene ljudskim pravima pozivaju na strogu osudu i zabranu genitalnog skraćenja žena, naglašavajući nužnost izgradnje svijesti i educiranja ljudi kako bi se ova tradicija napustila. U mnogim zemljama u Africi i na Bliskom istoku, gdje je praksa duboko ukorijenjena, međunarodni pritisak i angažman ključni su za ostvarivanje stvarne promjene.

Međunarodni dan nulte tolerancije prema genitalnom skraćenju žena također ima duboko emocionalnu dimenziju. Taj dan služi kao podsjetnik da žene i djevojčice diljem svijeta zaslužuju poštovanje svojih osnovnih ljudskih prava, prava na tjelesnu autonomiju i pravo na život bez nasilja. Nulta tolerancija prema genitalnom skraćenju žena znači ne samo zakonodavne promjene, već i promjenu društvenih normi i stavova prema ženama i djevojčicama.

Djelovanje na globalnoj razini, ali i na lokalnim zajednicama, nužno je kako bi se osigurala stvarna promjena. Potičući žene da prepoznaju svoju vrijednost i autonomiju, promoviramo ravnopravnost spolova i poštovanje ljudskih prava. Samo kroz zajednički rad i kontinuiranu edukaciju možemo očekivati da će genitalno skraćenje žena postati prošlost, a žene diljem svijeta moći će živjeti u društvu koje ih poštuje i štiti.

Više o tome koliko se Europska komisija zalaže po pitanju ovog problema saznajte na sljedećim poveznicama:

• Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020.–2024.
• Strategija za rodnu ravnopravnost
• Akcijski plan za rodnu ravnopravnost – prava žena i djevojčica okosnica su globalnog oporavka za rodno ravnopravno društvo
• Strategija EU-a o pravima djeteta i europsko jamstvo za djecu

IB