Ukrašeno božićno drvce - bor ili jelka - jedno je od glavnih simbola Božića. A evo otkad i otkud tradicija kićenja potječe...

Ingeborg Weber-Kellermann, profesor europske etnologije iz Marburga, kao začetak tog običaja navodi 1570. godinu u Njemačkoj. Poziva se na ljetopis bremenskog ceha u kojem stoji kako je mala jelka ukrašena jabukama, orasima, datuljama i papirnatim cvijećem za djecu koja su na Božić skupljala slatkiše. Kićenje se spominje i u Baselu 1957. - krojački šegrti po gradu su nosili stablo ukrašeno jabukama i sirom.

Neki pak tvrde da je zapravo običaj potekao iz Latvije. Na jednom od gradskih trgova stoji plaketa s natpisom 'Prvo novogodišnje (božićno) drvce u Rigi 1510.'. U otprilike isto vrijeme navodno je i Martin Luther ukrasio drvce koje je simboliziralo sjaj zvijezda.

Kroz 17. stoljeće u domovima se počelo intenzivnije prakticirati ukrašavanje božićnih drvca.  Toj se praksi pribjegavalo u gradovima sjevernog Porajnja, a početkom 19. stoljeća proširila se među plemstvom, odnosno po dvorovima sve do Rusije. Princeza Henrietta od Nassau-Weilburga 1816. godine pokrenula je tradiciju u Beču, a nije dugo trebalo da se proširi Austrijom. upoznala je Beč s ukrašavanja božićnih drvaca te se taj običaj narednih godina brzo proširio Austrijom. 

U Velikoj Britaniji prva osoba koja se vezuje uz kićenje drvca bila je supruga kralja Georgea III. - Charlotte od Mecklenburg-Strelitza. No običaj se značajnije raširio tek nakon vjenčanja kraljice Viktorije i njezinog njemačkog rođaka - princa Alberta. Crteži kraljevske obitelji s njihovim božićnim drvcem pojavljivali su se u časopisima, a prvi put u tehnici drvoreza u časopisu Ilustrirane londonske novosti 1848. Dvije godine kasnije ilustracije su se pojavile i u SAD-u. 

Što se tiče Hrvatske, prema dostupnim podacima, običaj se pojavio 1850-ih, zahvaljujući utjecaju njemačke tradicije te tadašnjih političkih odnosa. Božićna drvca u to doba kitila su se voćem, slasticama, papirnatim i slamnatim ukrasima i vi možete imati lijepo Božićno drvce u koliko ih nabavite kod Karla Mikića dipl. ing. šumarstva u Baćindolu 12 (kod mosta). A uz tradiciju rasadnika obitelji Mikić povezali smo ovu priču o Božićnim drvcima.

Podsjetimo obitelj Mikić je imala prvi novogradiški rasadnik Božićnih drvaca u kojemu ste oduvijek mogli sami odabrati i kupiti svoje Božićno drvce.

A i sada u ovom rasadniku imaju najveći i najbolji izbor, posebno kavkaskih jela (Abies nordmannian) svih veličina, koje možete nabaviti svježe odrezane ili s korijenom. Obratite se s povjerenjem na broj mobitela 091/6015-003.

 ZPP