Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je 17. rujna u Europskom parlamentu strukturu novog kolegija povjerenika koji uključuje nekoliko novih resora. Među njima je i Mediteran, portfelj koji je dodijeljen kandidatkinji za povjerenicu Dubravki Šuici.

Kako stoji u mandatnom pismu, Šuica bi trebala raditi na razvoju sveobuhvatnih partnerstava sa zemljama mediteranske regije, usmjerenim na ulaganja, gospodarsku stabilnost, otvaranje radnih mjesta, energetiku, promet, sigurnost, migracije i druga područja od zajedničkog interesa.

Važan aspekt bit će i provedba vanjskih aspekata migracijske politike EU-a, prvenstveno kada je riječ o nadzoru granica i borbi protiv krijumčara. Šuica je također dobila zadaću raditi na strategiji EU-a za Bliski istok za razdoblje nakon okončanja rata u Gazi te na promicanju svih potrebnih koraka prema dvodržavnom rješenju. I u novoj ulozi povjerenica iz Hrvatska zadržava dio odgovornosti iz prethodnog mandata, budući da je pod njezinom nadležnošću i dalje pitanje demografije. Ono uključuje provedbu paketa instrumenata kojim bi EU trebao državama članicama pomoći u rješavanju demografskih izazova te nadležnost za međunarodne aspekte demografije. Spremnost za vođenje novog resora Dubravka Šuica morat će pokazati na trosatnom saslušanju pred zastupnicima u Europskom parlamentu u Bruxellesu, u utorak 5. studenog.

Odbor za vanjske poslove (AFET) pritom će imati vodeću ulogu, ali su pozvani još i zastupnici iz Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) te Pododbora za ljudska prava (DROI). Prema parlamentarnim pravilima, odmah nakon saslušanja sastat će se predsjednici odbora i koordinatori klubova zastupnika u AFET-u kako bi donijeli ocjenu o kandidaturi Dubravke Šuice. Moguće je jednoglasno odobriti ili odbiti kandidaturu, ili pak odluku donijeti dvotrećinskom većinom glasova koordinatora koji predstavljaju članove odbora s pripadnošću klubu zastupnika.

Ako koordinatori ne mogu postići barem dvotrećinsku većinu za odobrenje, mogu tražiti dodatne pismene odgovore i / ili nastavak saslušanja o potvrdi. Ako niti nakon ovih dodatnih procesa nema potrebne većine, saziva se sjednica odbora na kojoj se glasa običnom većinom.

Izvor:

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj