Na poziv požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, u Dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi, 4. veljače održana je skupština dekana Požeške biskupije. Nakon molitve Trećega časa, pozdravljajući dekane biskup Antun je istaknuo važnost skupštine zbog toga što izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom Covida-19, potresa i drugih nevolja želimo tragati za primjerenim modelima pastoralnog djelovanja. Provjerom iskustva koje smo imali napose u adventskim ispovijedima i božićnom blagoslovu domova, valja nam razmotriti kako pristupiti korizmenim programima i neposrednoj pripravi kandidata za prvu pričest i svetu potvrdu. Osvrnuvši se na određene događaje minulih dana, spomenuo se nedavne smrti majke novokapelačkog dekana Gorana Mitrovića te mu i ovom prigodom izrazio bratsko suosjećanje.
Podsjetio ih je da se danas odlukom Ujedinjenih naroda po prvi puta slavi Međunarodni dan ljudskog bratstva, spomen na 4. veljače 2019. kada je papa Franjo zajedno s kairskim velikim Imamom Ahmadom Al-Tayyebom potpisao „Deklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot“. Ustvrdio je kako je to zaista proročki korak u suvremenom svijetu koji se grči u različitim nemoćima potrošenih političkih, sigurnosnih i drugih modela, u kojem su se Papa i jedan od vođa islama usudili progovoriti o ljudima s polazišta vjere i s naslova Božjih. Svi smo mi braća, zato što nas je Bog sve stvorio, u Isusu Kristu otkupio, i u njemu nas na koncu svega želi sve okupiti u punom zajedništvu života. To je snažno polazište za izgradnju nove svijesti čovjeka i čovječanstva u suvremenom društvu, ustvrdio je biskup, te naglasio kako je veoma važno da ponajprije mi, ljudi Crkve, to razumijemo i ne obezvrijedimo Papina nastojanja. Izrazio je uvjerenje da će dekani biti promicatelji navedene svijesti među svećenicima i vjernicima, te će ih iduće nedjelje u skladu s dopisom Biskupskog ordinarijata koji su primili o tome obavijestiti i biti s njima molitelji na tu nakanu. Naznačujući dnevni red skupštine, biskup je rekao da nam je iskustvo, koje smo stekli u pastoralnom djelovanju minuloga došašća i božićnog vremena pomoć u promišljanju o našem pastoralnom djelovanju u vrijeme korizme koje je pred nama te u pripravi kandidata za prvu pričest i svetu potvrdu. Kazao je da nas u ulomku kratkog čitanja iz Poslanice Filipljanima sv. Pavao podsjeća kako bi i s kojim raspoloženjem kao kršćani, osobito svećenici trebali stajati u različitim životnim situacijama i djelovati. Apostol ponajprije ističe potrebu da u našem djelovanje budemo složni, jer ćemo samo u međusobnoj slozi, koja je nadahnuta ljubavlju i jednodušnošću, te u konačnici Kristovim primjerom poniznosti, moći ostvariti naše zajedničko poslanje. Dodao je da polazište našeg djelovanja treba biti: jednodušnost iz vjere i iz jednog poslanja te sloga zbog cilja koji nije naš nego Božji.
Voditelj biskupijskog Pastoralnog centra Robert Kupčak predstavio je potom primljene dekanske izvještaje o adventskim ispovijedima i božićnom blagoslovu obitelji u župama pojedinog dekanata u uvjetima pandemije. Osvrćući se na prikazano stanje biskup Antun je podsjetio na ulogu dekana, utemeljenu u iskustvu Crkve i Zakoniku kanonskog prava – dijeliti s biskupom brigu za poslanje mjesne Crkve te promicati zajedničko pastoralno djelo. Kazao je kako su nakon svećeničkih korona u mjesecu studenom prošle godine, u skladu s biskupijskim načelom „ne dokinuti, nego prilagoditi“, svi župnici primili naputke o adventskim ispovijedima i božićnom blagoslovu obitelji, po kojima su se trebalo ravnati. Ustvrdio je kako crkveni službenici nisu primili poslanje za neke idealne ili redovite uvjete, nego i za one koji su teški i izazovni poput pandemije koronavirusa. Pojasnio je kako je i u spomenutoj situaciji važno vjernicima složnim svećeničkim stavom i nastupom posvjedočiti koliko su nam važne svetinje kao sredstva spasenja i duhovne snage – od mise i sakramenta do blagoslova obitelji. Biskup se potom osvrnuo na pojedine dekanate u kojima nisu organizirane zajedničke adventske župne ispovijedi i na nekolicinu župnika koji su s obzirom na blagoslov obitelji pristupili individualno, ne slijedeći zajednički biskupijski pastoralni pristup. U raspravi pojedini su dekani iznijeli svoja razmišljanja i podijelili iskustva s obzirom na adventske ispovijedi i blagoslov obiteljskih domova. Istaknute su pozitivne reakcije vjernika kojima su u vremenu opće izoliranosti svećenici svojim pohodom posvjedočili blizinu Crkve te je u tim okolnostima i sam blagoslov imao za njih dublje značenje. Biskup je zahvalio svim dekanima koji su u minulom vremenu zastupali slogu i zajednički svećenički stav oko važnosti da vjernicima svjedočimo vjeru i povezanost s Crkvom, među ostalim i putem blagoslova domova. Dodao je kako se pored duhovne dimenzije blagoslova ne smije izgubiti iz vida niti značenje dara koji vjernici tom prigodom daruju za župu, a koji velikim dijelom omogućuje župama redovito godišnje proračunsko funkcioniranje. Istaknuo je svećeničku odgovornost za pastoralnu situaciju u okolnostima u kojima živimo, jer će ona imati posljedice za budućnost Crkve, te je potrebno sve poduzeti da se spriječi moguće urušavanje njezina duhovnog ili materijalnog sustava. Zaključio je kako i za stanje u kojem se nalazimo vrijede riječi sv. Augustina po kojima se trebamo ravnati: „U bitnome jedinstvo, u nebitnom sloboda, a u svemu ljubav!“
Predstavljajući predstojeće korizmene pastoralne programe i pripravu kandidata za prvu svetu pričest i potvrdu, voditelj Pastoralnog centra Kupčak podsjetio je dekane na Plan i program župne kateheze koji je svećenicima i vjeroučiteljima predstavljen na prošlogodišnjem Biskupijskom danu, a kojemu je cilj osigurati kontinuiranu pripravu kandidata za sakramente kroz katehetske susrete prema tri modela (uživo, na daljinu/online i kombinaciju ta dva modela). Kazao je kako je u skladu s time svećenicima i vjeroučiteljima mjesečno dostavljana katehetska građa, koja se prema spomenutom Planu i programu i primljenim informacijama od vjeroučitelja provodi u većini župa Požeške biskupije. Napravio je kraću analizu župa u kojima se ove godine slave sakramenti, napose sakrament svete potvrde. Dodao je kako bi na početku korizme župnici trebali utvrditi koji su kandidati sudjelovali u pripravi za sakramente te ih na Prvu korizmenu nedjelju primiti među kandidate za neposrednu pripravu prve svete pričesti i potvrde, kako to predviđaju naše biskupijske smjernice. Voditelj Pastoralnog centra još je kazao kako će se tijekom korizme u svim župama Požeške biskupije kao i ranijih godina održavati i kratke video-kateheze povezane s pobožnošću križnoga puta, temeljene na nedjeljnim evanđeljima i Apostolskoj pobudnici pape Franje „Amoris laetitia“. Tema im je obitelj, povezano s namjerom pape Franje da na Josipovo ove godine proglasi Godinu obitelji.
Biskup Antun podsjetio je kako je u skladu sa zaključcima Prezbiterskog vijeća, ovogodišnji Plan i program katehetske priprave kandidata za sakramente obvezan za sve župe, pozvavši dekane da na skorim vizitacijama župa utvrde održava li se župna kateheza u skladu sa spomenutom odlukom. U raspravi spomenuto je i pitanje potrebe roditeljske suglasnosti prije primanja sakramenata te je zaključeno da su već kod upisa za sakramente na početku školske godine roditelji dali svoj pristanak, a da ih je potrebno zajedno s prvopričesnicima odnosno krizmanicima pozvati na misu Prve korizmene nedjelje kada će biti uz svoju djecu prigodom primanja među kandidate za sakramente i time ga još jedanput posvjedočiti. Biskup je istaknuo kako je u ovim okolnostima potrebno biti posebno osjetljiv te u prosuđivanju pripravljenosti pojedinog kandidata uvijek polaziti od toga da je sakrament besplatni Božji dar kojemu služimo i da priprava nema svrhu u samoj sebi niti je primanje sakramenta nagrada za ispunjene uvjete koje smo postavili.
Potom su raspravljena određena pitanja s obzirom na predstojeće godišnje dekanske vizitacije župa. Biskup je istaknuo kako je vizitacija pomoć svećenicima u pastoralu, jer ih podsjeća i potiče na pravilno izvršavanje službe, što im donosi zadovoljstvo u poslanju. Kazao je kako odgovori na pojedina pitanja postavljena u vizitacijskom obrascu trebaju biti popraćeni stvarnom provjerom stanja o kojem je riječ. Između ostalog, dotaknuto je i pitanje uprave župnim vremenitim dobrima, savjesnog vođenja blagajničkog dnevnika, koje svećenika štiti u savjesti i pred zakonom. Zaključio je kako je i vizitacija župa dragocjena dekanska zadaća jer oni tim putem služe svećenicima da se duhovno ni materijalno ne zapuste.
U posljednjem dijelu skupštine među ostalim dotaknuta su pitanja odnosa svećenika prema vlastitom zdravlju i brizi o njemu, svećenika umirovljenika koji žive izvan svećeničkog doma kao i novih duhovnih zvanja te djelovanja na prevenciji s obzirom na zloporabe maloljetnika, o čemu će na početku korizme svi svećenici, vjeroučitelji i djelatnici u katoličkim školama primiti pisane smjernice. Skupština je zaključeno zajedničkom molitvom.