Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, otvorio je Konferenciju o generacijskoj obnovi ruralnih područja, održanu danas u Čepinu. Uz ministra Vlajčića, konferenciju su otvorili i generalni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) Qu Dongyu te predsjednik Svjetske oračke organizacije (WPO) Lars Gammelvind. 

Konferencija je okupila predstavnike deset europskih država, FAO-a, akademske zajednice i gospodarstva, s ciljem razmjene iskustava i definiranja politika koje mogu pridonijeti generacijskoj obnovi poljoprivrede i stvaranju uvjeta za dugoročno održiva i vitalna ruralna područja. 

U okviru konferencije održana su dva panela. Prvi panel, „Osiguravanje usklađenosti i sinergije između poljoprivrede, demografije i regionalnog razvoja za generacijsku obnovu“, bio je posvećen ulozi regionalne i nacionalne razine u provedbi mjera generacijske obnove te unapređenju njihove suradnje kako bi se mladima osigurali bolji uvjeti za ostanak u ruralnim područjima i bavljenje poljoprivredom. Drugi panel, „Mjere usmjerene na potporu mladim poljoprivrednicima – uloga Zajedničke poljoprivredne politike i nacionalnih politika“, bio je usmjeren na buduće mjere potpore mladim poljoprivrednicima, ulogu ZPP-a nakon 2027. godine te mogućnosti dodatne potpore kroz nacionalne programe. 

„Za nas generacijska obnova znači mnogo više od uključivanja nove generacije u poljoprivredu. Ona podrazumijeva ruralna područja u kojima mladi mogu živjeti i raditi, s realnom mogućnošću osnivanja obitelji i izgradnje budućnosti. Za to je potreban sveobuhvatan pristup“, istaknuo je ministar Vlajčić. 

U raspravi je pritom istaknuto kako mladi poljoprivrednici pokazuju velik potencijal za razvoj sektora. U prosjeku imaju višu razinu stručnog obrazovanja, više su uključeni u dodatne aktivnosti povezane s upravljanjem gospodarstvom, pokazuju veći interes za ekološku poljoprivredu te upravljaju većim gospodarstvima. Istodobno se suočavaju s brojnim preprekama, među kojima posebno mjesto zauzima otežan pristup poljoprivrednom zemljištu. 

Uz financijsku potporu, za generacijsku obnovu važni su i pristup znanju, savjetodavnim uslugama, inovacijama i modernim tehnologijama, kao i stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstava i pristup tržištu. Istodobno, odluka mladih o ostanku u ruralnim područjima ne ovisi samo o mogućnostima koje pruža poljoprivreda, već i o kvaliteti života, dostupnosti obrazovanja, zdravstvene zaštite, stanovanja, prometne i digitalne infrastrukture te mogućnostima zapošljavanja drugih članova obitelji. 

Ministar Vlajčić predstavio je hrvatske mjere kojima se nastoji odgovoriti na izazove generacijske obnove, istaknuvši da Hrvatska kontinuirano ulaže u mlade poljoprivrednike i stvaranje uvjeta za razvoj njihovih gospodarstava. 

Tako je u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. za mlade poljoprivrednike osigurano gotovo 80 milijuna eura, čime je podržano oko 1.700 projekata. 

Podrška se nastavlja i u aktualnom programskom razdoblju kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.–2027., u okviru kojeg je za uspostavu mladih poljoprivrednika izdvojeno 76,5 milijuna eura. 

Ove mjere dio su šireg nastojanja Hrvatske da mladima olakša ulazak u poljoprivredni sektor, potakne razvoj i modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava te osigura njihovu dugoročnu održivost. Pritom se generacijska obnova sve više promatra povezano s demografskom revitalizacijom ruralnih područja, budući da održiva poljoprivreda i vitalne ruralne zajednice međusobno ovise jedna o drugoj. 

Širi kontekst generacijske obnove uključuje i stvaranje uvjeta za život mladih obitelji u ruralnim područjima. U 2025. godini gotovo milijun eura izdvojeno je za stambenu potporu mladim obiteljima, pri čemu je potpora obuhvatila 88 jedinica lokalne samouprave i 682 mlade obitelji. 

Posebna pozornost tijekom konferencije posvećena je budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2027. godine i potrebi nastavka ciljanih mjera za mlade poljoprivrednike. U raspravi je istaknuta važnost generacijske obnove kao jednog od ključnih prioriteta ZPP-a nakon 2027. godine, uz potrebu daljnjeg pojednostavljenja i prilagodbe uvjeta za mlade poljoprivrednike i one koji tek ulaze u poljoprivredni sektor. Istaknuto je i kako ZPP sam po sebi ne može odgovoriti na sve demografske i društvene izazove ruralnih područja, zbog čega je potrebno snažnije povezivanje poljoprivredne, demografske i regionalne politike te korištenje drugih dostupnih izvora financiranja. 

Generacijska obnova prepoznata je kao jedno od ključnih pitanja budućnosti europske poljoprivrede i ruralnih područja, povezano sa sigurnošću opskrbe hranom, konkurentnošću poljoprivrednog sektora, vitalnošću ruralnih zajednica i demografskom otpornošću.

Izvor:

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva