Gostovanje Arheološkog muzeja Zadar u Novoj Gradiški: Povijest religije i Liburna

Radio Prkos 17.07.2020 KULTURA
img

Na radost ljubitelja povijesti i arheologije, jučer su u Gradskom muzeju Nova Gradiška otvorene gostujuće izložbe Arheološkog muzeja Zadar; izložba koja traga za prapočecima religije i simbola "Religije kamenog doba" te izložba koja istražuje bogatu povijest grada Zadra naziva "U temeljima grada".

Ravnateljica Gradskog muzeja Marija Mihaljević pozdravila je sve prisutne i izrazila svoje zadovoljstvo zbog gostovanja Zadarskog Arheološkog muzeja u Novoj Gradiški i to po prvi put.

Autori stručne koncepcije i postava „Religije kamenog doba” su Natalija Čondić, viša kustosica Arheološkog muzeja u Zadru i dr. sc. Ivor Karavanić, red. prof. Odsjek za arheologiju, Sveučilišta u Zagrebu. Svrha ove izložbe jest traganje za traganje ranim manifestacijama simbolike i religije jer upravo je to jedan od fenomena koji čovjeka razlikuje od ostalih zemaljskih bića.

Ova izložba donosi izbor materijalnih dokaza takvog ponašanja u paleolitiku ili starijem kamenom dobu, mezolitiku ili srednjem kamenom dobu te neolitiku ili mlađem kamenom dobu, koji zajedno pokrivaju golem vremenski raspon od približno 3,3 milijuna godina do šest tisuća godina prije sadašnjosti.

Stoga se ovom izložbom, na temelju arheoloških nalaza, s jedne strane odljeva iz različitih svjetskih muzeja, s druge strane Hrvatskih materijala, nastoje predočiti sva najstarija razdoblja ljudske povijesti s posebnim naglaskom na vjerovanja u tim razdobljima. Govoreći o izložbi, Igor Karavanić ističe da je nemoguće proučavati samo taj aspekt ljudskoga postojanja, a da se pri tome ne istraže ostali aspekti života čovjeka u tim razdobljima jer su religije uvelike povezane s njima. „Da bismo što preciznije ušli u svijet simbolike tih ljudi, moramo znati kako su oni živjeli.” - naglašava Ivor Karavanić. Govoreći o starijem kamenom dobu pojašnjava kako su životinje bile važne ne samo kao materijalna baza za preživljavanje nego one ulaze u dio simboličkog svijeta, postaju dio religije, a to se u arheologiji očituje u stijenskom slikarstvu te kroz izradu prvih figurica životinja i žena jer su u tom razdoblju to bile važne komponente duhovnog i materijalnog svijeta. S druge strane, u mlađem kamenom dobu, čovjek je usmjeren na ratarstvo i stočarstvo i više nije nomad, a poimanje njegovog svijeta i religije potpuno je drugačije od onoga u kamenom dobu.

„Ovom izložbom prodiremo u duhovni svijet naših predaka, u početke kulture i prapočetke civilizacije i svega onoga što nas dovodi u moderni svijet i čini nas ovakvima kavi jesmo.„ - zaključuje Karavanić.

Izložbu „Religije kamenog doba” čini 15 izložbenih plakata kroz koje su kronološki predstavljene teme koje obrađuju pojavu simbolike i religioznih poimanja. U vitrinama je izložena reprezentativna arheološka građa koju se veže uz religijski život i ritualno ponašanje zajednica kamenoga doba. Za razdoblje paleolitika to su kopije svjetski poznatih primjeraka figurativne umjetnosti, ali i drugih predmeta vezanih uz razvoj ljudskih zajednica ili obavljanje kulta, dok mlađe kameno doba predstavljaju vrijedni nalazi dalmatinskog neolitika iz zbirke Arheološkog muzeja Zadar.

Druga izložba "U temeljima grada" čije su autorice kustosica Morana Vuković i Natalija Čondić, viša kustosica, otkriva nešto noviju povijest. Ona svjedoči o bogatoj civilizacijskoj i kulturnoj povijesti zadarskog područja gdje se bilježi neprekinuti kontinuitet naseljavanja od najmanje tri tisuće godina.

Izložbu je predstavila jedna od autorica izložbe Natalija Čondić, viša kustosica Arheološkog muzeja u Zadru kazavši kako nas ova izložba odvodi u prvo tisućljeće nove ere: „U temeljima grada Zadra sačuvani su bogati arheološki temelji s ostacima toga vremena. Izložba donosi poznate podatke o nastanku, izgledu i važnosti zadra u željezno doba i narodu koji je u njemu živio. O tome svjedoče artefakti izloženi u vitrinama kojima je prezentirana liburnska materijalna kultura, poput keramike i nakitra te keramičkog materijala koji je uvožen kontinuirano na ove prostore još od 8. pa do 1. stoljeća pr.n.e. s matičnog grčkog područja te iz južne Italije. Luksuznost i jedinstvenost ovih predmeta, poput vještih slikarija iz pera grčkog slikara Aristofana s kraja 5.st.pr.n.e., daju još veću čar izložbi i razotkrivaju fini ukus Liburna.”

Morana Vuković istaknula je kako je arheoloških nalaza iz toga razdoblja je mnogo, ali oni su se potrudili napraviti jedan presjek kojim će prikazati materijalnu kulturu Liburna: „To su predmeti sa područja Grčke i Italije, a ono što nas posebno veseli je što ti materijali nisu samo putovali Jadranskim morem dalje, nego su i sami Liburni koristili te materijale i uživali u luksuzu toga posuđa.” Također je zahvalila ravnateljici Mariji Mihaljević na pozivu i suradnji kao i kolegama i svima koji su pomogli da ova izložba nastane i bude izložena i u Novoj Gradiški.

Izložbu je otvorila zamjenica gradonačelnika Nove Gradiške, Ivana Trupina. „ Zahvaljujem se Muzeju Nova Gradiška što su zaista vrijedno postavljali ovu izložbu i da i u vrijeme pandemije koronavirusa vrijedno rade uz pridržavanje svih mjera i neka tako i nastave.” - zaključila je dogradonačelnica i otvorila izložbu.

Inače, ova je izložba realizirana sredstvima Grada Nova Gradiška, Arheološkog muzeja u Zadru i Ministarstva kulture, a u Gradskom Muzeju biti će otvorena do 31. kolovoza. TC

Slične vijesti

Najnovije